Postovano od strane Miss Poison, ja objavljujem zbog lakse organizacije
Da se i ja glasnem ovdje, nakon Alena Prosta
Formula 1 je naziv za najvaznije takmicenje vozaca motornih vozila.
1950. - 1958. - Povratak trka
Prvenstvo Formule 1 je prvi osvojio Italijan Djuzepe Farina u svojoj Alfi 1950, „za dlaku“ pobijedivsi svog argentinskog ekipnog vozaca Huana Manuela Fandja.
Ipak je Fandjo osvojio titulu 1951. i jos cetiri sledece u narednih sest godina dok mu nije dvostruki svjetski prvak Alberto Askari poremetio planove vozeci za Ferari. Iako se Britanac Sterling Mos redovno takmicio nikad nije uspio osvojiti Svjetsko prvenstvo. Fandjo je ostao poznat po tome sto je dominirao Formulom 1 citavu deceniju i dan danas se smatra vicemajstorom Formule 1.
1958. - 1980. - Garazeri
Prvi Britanac koji je osvojio Svjetsko prvenstvo je bio Majk Hotorn, donijevsi Ferariju titulu 1958. Medjutim kada je Kolin Capman usao u F1 kao dizajner sasija i kasnije osnivac Lotusovih automobila Velika Britanija je dominirala Formulom 1 cijelu deceniju. Pored Dzima Klarka, Dzekija Stjuarta, Dzeka Brabama, Grejama Hila i Denija Hjuma, britanski timovi i njihovi vozaci su osvojili 12 svjetskih prvenstava od 1962. do 1973.
Godine 1962. uvedeno je novo vozilo sa aluminijskom sasijom nazvanom monokok umesto tradicionalne tubularne sasije. Godine 1968. Lotus je stavio reklamna slova Imperijal tobaka na vozilo i tako uveo sponzorstvo u taj sport.
Aerodinamika je polako dobila vaznost u dizajniranju vozila sa pojavom aerofoila u kasnim 1960. Kasnih sedamdesetih Lotus je uveo zemljani efekt aerodinamike koji je bolidima povecao brzinu u krivinama.
Stvaranje Medjunarodne federacije sportskih automobila 1979. je uzrokavalo niz trzavica izmedju FISE i FOCE u kojima su se FISA i njen predsednik Zan Marij Balestre neprestano sukobljavali sa drustvom konstruktora Formule 1 oko televizijskih zarada i tehnickih pravila.
1981. - 2000. - Veliki biznis
FIA je stavila zabranu na zemljani efekt aerodinamike u sezoni Formule 1 1983. Do tada su vec turbonabijeni motori, koje je Reno uveo 1977., proizvodili 700 ks (520 kW) i tako postali neizostavni dio takmicenja. Kasnije, tacnije 1987, turbo bolidi Formule 1 su proizvodili 1000 ks u trci. Ti automobili su bili i ostali najsnazniji trkacki automobili ikad napravljeni. Da bi smanjila energiju motora i brzinu, FIA je ogranicila kapacitet rezervoara goriva 1984. i smanjila brzine bolida 1988. prije zabrane motora sa turbo punjenjem 1989.
U ranim devedesetim ekipe su uvele pomocnog elektronskog vozaca za upravljanje snagom motora, kontrolu protiv proklizavanja i polu-automatski mijenjac. Neke su posudjene od savremenih motornih vozila. Neke kao aktivni oves je prvenstveno napravljen za stazu a kasnije su se probile na trziste licnih automobila. FIA je zbog prituzbi da je tehnologija odredjivala rezultat trka vise nego vozaceva vjestina zabranila 1994. mnogo takvih pomocnih sredstava. Ipak, mnogi promatraci su smatrali da je zabrana takvih pomoci vozacima zapravo bila zabrana zato jer FIA nije imala neku tehnologiju koja bi eliminisala takve stvari u trci.
Timovi su potpisali drugi dogovor o slaganju (Dogovor Konkord), 1992. i treci 1997. koji istice krajem 2007.
Na stazi ekipe Meklaren i Vilijams su dominirale 80-ih i 90-ih. Honda i Meklaren su najvise dominirali u 80-tima dok je Reno pojacan sa Vilijamsovim vozacima dobio nekoliko Svjetskih prvenstava sredinom 90-tih, sve dok se Meklaren nije vratio u kasnim 90-tim. Rivalstvo izmedju trkackih legendi Sene i Alena Prosta je postalo Formulina glavna zanimacija u sezoni 1988. i nastavila se sve dok se Prost nije povukao krajem 1993. Tragicno i ironicno Sena je poginuo 1994. u krivini Tamburelo na Velikoj nagradi San Marina i preuzeo je Prostovo vodjstvo u Vilijamsu te godine. FIA je poboljsala sigurnosne standarde na stazi.
Vozaci iz Meklarena, Vilijamsa i Renoa prije poznatog kao Beneton i Ferarija (ekipe poznatije kao Velika cetvorka) dobili su svako Svjetsko prvenstvo od 1984. do danas. Zbog tehnoloskih napredaka u 90-tima cijena takmicenja u Formuli 1 je dramaticno porasla. To je povecalo finansijski teret zajedno sa dominacijom te velike cetvorke (koji su bili finansirani od velikih proizvodjaca automobila poput Dajmler Krajslera), a posljedica toga je da male ekipe nisu finansijski mogle opstati u Formuli 1. Finansijski problemi su natjerali nekoliko timova da se povuku. Od 1990. 28 timova se povuklo iz Formule 1 sto je podstaklo bivseg Dzordanovog vlasnika Edija Dzordana da kaze da su dani takmicenja gusarskih brodova gotovi.
2000. - danas - Moderna Formula 1
Ranim 2000-im Formulom 1 „vladao“ je Mihael Sumaher i Ferari. Pocetkom 21. vijeka oboreno je nekoliko rekorda. Godine 2001. Sumaher je postavio novi rekord u najvecem broju osvojenih Velikih nagrada, dok je raniji nosilac tog rekorda bio Alen Prost sa 51 osvojenom Velikom nagradom. Godine 2002. Sumaher je postavio takodje novi rekord tako sto je osvojio Svjetsko prvenstvo prije kraja sezone osvojivsi Veliku nagradu Francuske u julu te godine. Godine 2003. osvojio je 6. titulu svjetskog prvaka pobijedivsi tako predjasnjeg nosioca rekorda Huana Manuela Fandja koji je osvojio 5 titula. Sumaher i Ferari nisu bili jedini koji su obarali rekorde u tom periodu. Godine 2003. Fernando Alonso je postao najmladji osvajac prvog startnog mjesta u trci kvalifikujuci se na Velikoj nagradi Malezije 2003. Kasnije te godine postao je najmladji pobjednik Velike nagrade ikad kada je pobijedio na Velikoj nagradi Madjarske. Uprkos Ferarijevoj dominaciji Kimi Raikonen je imao teoretske sanse da uzme prvenstvo 2003. pre kraja sezone na Velikoj nagradi Japana. Huan Pablo Montoja je isto bio blizu 2003. godine.
Neke od pomoci vozacima su se vratile i omogucile da izbjegnu restrikcije FIA-e. U medjuvremenu napravljeno je nekoliko promjena u pravilima u pokusaju da se poveca atrakcija na stazi i da se smanje troskovi. Stavise nacin kvalifikacija se nekoliko puta promijenio od 2003. Jos jedno novo pravilo je natjeralo vozace da pocnu trku sa istom kolicinom goriva koju su imali tokom kvalifikacijskog treninga, uvodeci novi takticki element u strategiju svakog tima. Novo pravilo je naglasavalo da svaki motor mora izdrzati dva vikenda trka (dvije Velike nagrade). Vozac koji je morao zamijeniti motor tokom kvalifikacije morao je startovati sa zadnje startne pozicije. Takodje, vozacima nije bilo dopusteno da mijenjaju gume tokom trke osim ako su gume bile opasno istrosene.
Prvih nekoliko godina 21. vijeka u Formuli 1 bilo je nekoliko kontroverznih skandala. Na Velikoj nagradi Austrije Rubens Barikelo Sumaherov ekipni kolega u Ferariju koji je vodio trku po naradjenju iz boksa morao ga je propustiti. Nakon Ferarijevog skandala FIA je kaznila Ferari i zabranila ostalim ekipama takvo mijesanje u trku.
2005. na Velikoj nagradi SAD-a izaslo je samo tri od deset ekipa na stazu kada se ispostavilo da su Mislen gume preopasne za trke.
Ranih 2000-ih Berni Eklston i njegova organizacija FOA je napravila brojne trejdemarke, sluzbeni logo i sluzbene internet stranice sporta u pokusaju da mu da korporacijski identitet. Eklston je eksperimentisao sa pej per vju televizijom (Bernivizn) koja je omogucavala fanovima da kupe i gledaju cijelu sezonu F1 ali nakon malog zanimanja 2002. je ukinuta.
Rang liste pobjednika Formule 1 po sezonama
Vozaci
Najvise titula u kategoriji vozaca osvojio je:
Mihael Sumaher, 7 titula (1994, 1995, 2000, 2001, 2002, 2003, 2004)
Za njim slijede:
Huan Manuel Fandjo, 5 titula (1951, 1954, 1955, 1956, 1957)
Alen Prost, 4 titule (1985, 1986, 1989, 1993)
Ajrton Sena, 3 titule (1988, 1990, 1991)
Nelson Pike, 3 titule (1981, 1983, 1987)
Niki Lauda, 3 titule (1975, 1977, 1984)
Dzek Brebem, 3 titule (1959, 1960, 1966)
Kompletan spisak pobjednika sezona u Formuli 1 je:
2010 – Sebastian Fetel (Njemacka)
2009 – Dzenson Baton (Ujedinjeno Kraljevstvo)
2008 – Luis Hamilton (Ujedinjeno Kraljevstvo)
2007 – Kimi Raikonen (Finska)
2006 – Fernando Alonso (Spanija)
2005 – Fernando Alonso (Spanija)
2004 – Mihael Sumaher (Njemacka)
2003 – Mihael Sumaher (Njemacka)
2002 – Mihael Sumaher (Njemacka)
2001 – Mihael Sumaher (Njemacka)
2000 – Mihael Sumaher (Njemacka)
1999 – Mika Hakinen (Finska)
1998 – Mika Hakinen (Finska)
1997 – Zak Vilnev (Kanada)
1996 – Dejmon Hil (Ujedinjeno Kraljevstvo)
1995 – Mihael Sumaher (Njemacka)
1994 – Mihael Sumaher (Njemacka)
1993 – Alen Prost (Francuska)
1992 – Najdzel Mensel (Ujedinjeno Kraljevstvo)
1991 – Ajrton Sena (Brazil)
1990 – Ajrton Sena (Brazil)
1989 - Alen Prost (Francuska)
1988 - Ajrton Sena (Brazil)
1987 - Nelson Pike (Brazil)
1986 - Alen Prost (Francuska)
1985 - Alen Prost (Francuska)
1984 - Niki Lauda (Austrija)
1983 - Nelson Pike (Brazil)
1982 - Keke Rozberg (Finska)
1981 - Nelson Pike (Brazil)
1980 - Alen Dzons (Australija)
1979 - Dzodi Sekter (Juzna Afrika)
1978 - Mario Andreti (SAD)
1977 - Niki Lauda (Austrija)
1976 - Dzejms Hant (Ujedinjeno Kraljevstvo)
1975 - Niki Lauda (Austrija)
1974 - Emerson Fitipaldi (Brazil)
1973 - Dzeki Stjuart (Ujedinjeno Kraljevstvo)
1972 - Emerson Fitipaldi (Brazil)
1971 - Dzeki Stjuart (Ujedinjeno Kraljevstvo)
1970 - Johen Rint (Austrija)
1969 - Dzeki Stjuart (Ujedinjeno Kraljevstvo)
1968 - Grejam Hil (Ujedinjeno Kraljevstvo)
1967 - Deni Hjum (Australija)
1966 - Dzek Brebem (Australija)
1965 - Dzim Klark (Ujedinjeno Kraljevstvo)
1964 - Dzon Surtis (Ujedinjeno Kraljevstvo)
1963 - Dzim Klark (Ujedninjeno Kraljevstvo)
1962 - Grejam Hil (Ujedinjeno Kraljevstvo)
1961 - Fil Hil (SAD)
1960 - Dzek Brebem (Australija)
1959 - Dzek Brebem (Australija)
1958 - Majk Hotorn (Ujedinjeno Kraljevstvo)
1957 - Huan Manuel Fandjo (Argentina)
1956 - Huan Manuel Fandjo (Argentina)
1955 - Huan Manuel Fandjo (Argentina)
1954 - Huan Manuel Fandjo (Argentina)
1953 - Alberto Askari (Italija)
1952 - Alberto Askari (Italija)
1951 - Huan Manuel Fandjo(Argentina)
1950 - Djuzepe Farina (Italija)
Konstruktori*
2010 - Red Bull (Austrija)
2009 - Bron (Ujedinjeno Kraljevstvo)
2008 – Ferari (Italija)
2007 – Ferari (Italija)
2006 – Reno (Francuska)
2005 – Reno (Francuska)
2004 – 1999 – Ferari (Italija)
1998 – Meklaren (Ujedinjeno Kraljevstvo)
1997 – Vilijams (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1996 – Vilijams (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1995 – Beneton (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1994 – Vilijams (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1993 – Vilijams (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1992 – Vilijams (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1991 – 1988 – Meklaren (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1987 – Vilijams (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1986 – Vilijams (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1985 – Meklaren (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1984 – Meklaren (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1983 – Ferari (Italija)
1982 - Ferari(Italija)
1981 – Vilijams (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1980 – Vilijams (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1979 – Ferari (Italija)
1978 – Lotus (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1977 – 1975 – Ferari (Italija)
1974 – Meklaren (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1973 – Lotus (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1972 – Lotus (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1971 – Tirel (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1970 – Lotus (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1969 – Matra (Francuska)
1968 – Lotus (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1967 – Brebem (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1966 – Brebem (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1965 – Lotus (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1964 – Ferari (Italija)
1963 – Lotus (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1962 – BRM (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1961 – Ferari (Italija)
1960 – Kuper (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1959 – Kuper (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1958 – Vanvel (Ujeninjeno Kraljevstvo)
*napomena: ova kategorija se boduje od 1958. godine
Zanimljivosti:
-Sebastian Fetel (aktuelni sampion) - vozac koji je najbrze zaradio kaznu u Formuli 1 (u devetoj sekundi svoje karijere je kaznjen zbog brze voznje kroz pit) ; najmladji osvajac sampionata ikad (taj rekord prije njega je drzao Alonso)
-Kimi Raikonen – otisao iz Formule 1 jer kako je on naveo: ''Previse je spektakla, a malo prave voznje'' (parafraziram) – mnogi ga podrzavaju
-Ajrton Sena – vozac koji je po mom misljenju i misljenju mnogih drugih imao najljepsu voznju
-Mihael Sumaher – definitivni rekorder i po misljenju vecine - GOAT – najbolji svih vremena ; vozac koji se najvise zalagao za pojacavanje sigurnosti na stazi, pogotovo poslije Senine smrti.
Klipove nisam postavljala, jer bi ih bilo previse. Koga zanima, na YT ima sve
Da se i ja glasnem ovdje, nakon Alena Prosta
Formula 1 je naziv za najvaznije takmicenje vozaca motornih vozila.
1950. - 1958. - Povratak trka
Prvenstvo Formule 1 je prvi osvojio Italijan Djuzepe Farina u svojoj Alfi 1950, „za dlaku“ pobijedivsi svog argentinskog ekipnog vozaca Huana Manuela Fandja.
Ipak je Fandjo osvojio titulu 1951. i jos cetiri sledece u narednih sest godina dok mu nije dvostruki svjetski prvak Alberto Askari poremetio planove vozeci za Ferari. Iako se Britanac Sterling Mos redovno takmicio nikad nije uspio osvojiti Svjetsko prvenstvo. Fandjo je ostao poznat po tome sto je dominirao Formulom 1 citavu deceniju i dan danas se smatra vicemajstorom Formule 1.
1958. - 1980. - Garazeri
Prvi Britanac koji je osvojio Svjetsko prvenstvo je bio Majk Hotorn, donijevsi Ferariju titulu 1958. Medjutim kada je Kolin Capman usao u F1 kao dizajner sasija i kasnije osnivac Lotusovih automobila Velika Britanija je dominirala Formulom 1 cijelu deceniju. Pored Dzima Klarka, Dzekija Stjuarta, Dzeka Brabama, Grejama Hila i Denija Hjuma, britanski timovi i njihovi vozaci su osvojili 12 svjetskih prvenstava od 1962. do 1973.
Godine 1962. uvedeno je novo vozilo sa aluminijskom sasijom nazvanom monokok umesto tradicionalne tubularne sasije. Godine 1968. Lotus je stavio reklamna slova Imperijal tobaka na vozilo i tako uveo sponzorstvo u taj sport.
Aerodinamika je polako dobila vaznost u dizajniranju vozila sa pojavom aerofoila u kasnim 1960. Kasnih sedamdesetih Lotus je uveo zemljani efekt aerodinamike koji je bolidima povecao brzinu u krivinama.
Stvaranje Medjunarodne federacije sportskih automobila 1979. je uzrokavalo niz trzavica izmedju FISE i FOCE u kojima su se FISA i njen predsednik Zan Marij Balestre neprestano sukobljavali sa drustvom konstruktora Formule 1 oko televizijskih zarada i tehnickih pravila.
1981. - 2000. - Veliki biznis
FIA je stavila zabranu na zemljani efekt aerodinamike u sezoni Formule 1 1983. Do tada su vec turbonabijeni motori, koje je Reno uveo 1977., proizvodili 700 ks (520 kW) i tako postali neizostavni dio takmicenja. Kasnije, tacnije 1987, turbo bolidi Formule 1 su proizvodili 1000 ks u trci. Ti automobili su bili i ostali najsnazniji trkacki automobili ikad napravljeni. Da bi smanjila energiju motora i brzinu, FIA je ogranicila kapacitet rezervoara goriva 1984. i smanjila brzine bolida 1988. prije zabrane motora sa turbo punjenjem 1989.
U ranim devedesetim ekipe su uvele pomocnog elektronskog vozaca za upravljanje snagom motora, kontrolu protiv proklizavanja i polu-automatski mijenjac. Neke su posudjene od savremenih motornih vozila. Neke kao aktivni oves je prvenstveno napravljen za stazu a kasnije su se probile na trziste licnih automobila. FIA je zbog prituzbi da je tehnologija odredjivala rezultat trka vise nego vozaceva vjestina zabranila 1994. mnogo takvih pomocnih sredstava. Ipak, mnogi promatraci su smatrali da je zabrana takvih pomoci vozacima zapravo bila zabrana zato jer FIA nije imala neku tehnologiju koja bi eliminisala takve stvari u trci.
Timovi su potpisali drugi dogovor o slaganju (Dogovor Konkord), 1992. i treci 1997. koji istice krajem 2007.
Na stazi ekipe Meklaren i Vilijams su dominirale 80-ih i 90-ih. Honda i Meklaren su najvise dominirali u 80-tima dok je Reno pojacan sa Vilijamsovim vozacima dobio nekoliko Svjetskih prvenstava sredinom 90-tih, sve dok se Meklaren nije vratio u kasnim 90-tim. Rivalstvo izmedju trkackih legendi Sene i Alena Prosta je postalo Formulina glavna zanimacija u sezoni 1988. i nastavila se sve dok se Prost nije povukao krajem 1993. Tragicno i ironicno Sena je poginuo 1994. u krivini Tamburelo na Velikoj nagradi San Marina i preuzeo je Prostovo vodjstvo u Vilijamsu te godine. FIA je poboljsala sigurnosne standarde na stazi.
Vozaci iz Meklarena, Vilijamsa i Renoa prije poznatog kao Beneton i Ferarija (ekipe poznatije kao Velika cetvorka) dobili su svako Svjetsko prvenstvo od 1984. do danas. Zbog tehnoloskih napredaka u 90-tima cijena takmicenja u Formuli 1 je dramaticno porasla. To je povecalo finansijski teret zajedno sa dominacijom te velike cetvorke (koji su bili finansirani od velikih proizvodjaca automobila poput Dajmler Krajslera), a posljedica toga je da male ekipe nisu finansijski mogle opstati u Formuli 1. Finansijski problemi su natjerali nekoliko timova da se povuku. Od 1990. 28 timova se povuklo iz Formule 1 sto je podstaklo bivseg Dzordanovog vlasnika Edija Dzordana da kaze da su dani takmicenja gusarskih brodova gotovi.
2000. - danas - Moderna Formula 1
Ranim 2000-im Formulom 1 „vladao“ je Mihael Sumaher i Ferari. Pocetkom 21. vijeka oboreno je nekoliko rekorda. Godine 2001. Sumaher je postavio novi rekord u najvecem broju osvojenih Velikih nagrada, dok je raniji nosilac tog rekorda bio Alen Prost sa 51 osvojenom Velikom nagradom. Godine 2002. Sumaher je postavio takodje novi rekord tako sto je osvojio Svjetsko prvenstvo prije kraja sezone osvojivsi Veliku nagradu Francuske u julu te godine. Godine 2003. osvojio je 6. titulu svjetskog prvaka pobijedivsi tako predjasnjeg nosioca rekorda Huana Manuela Fandja koji je osvojio 5 titula. Sumaher i Ferari nisu bili jedini koji su obarali rekorde u tom periodu. Godine 2003. Fernando Alonso je postao najmladji osvajac prvog startnog mjesta u trci kvalifikujuci se na Velikoj nagradi Malezije 2003. Kasnije te godine postao je najmladji pobjednik Velike nagrade ikad kada je pobijedio na Velikoj nagradi Madjarske. Uprkos Ferarijevoj dominaciji Kimi Raikonen je imao teoretske sanse da uzme prvenstvo 2003. pre kraja sezone na Velikoj nagradi Japana. Huan Pablo Montoja je isto bio blizu 2003. godine.
Neke od pomoci vozacima su se vratile i omogucile da izbjegnu restrikcije FIA-e. U medjuvremenu napravljeno je nekoliko promjena u pravilima u pokusaju da se poveca atrakcija na stazi i da se smanje troskovi. Stavise nacin kvalifikacija se nekoliko puta promijenio od 2003. Jos jedno novo pravilo je natjeralo vozace da pocnu trku sa istom kolicinom goriva koju su imali tokom kvalifikacijskog treninga, uvodeci novi takticki element u strategiju svakog tima. Novo pravilo je naglasavalo da svaki motor mora izdrzati dva vikenda trka (dvije Velike nagrade). Vozac koji je morao zamijeniti motor tokom kvalifikacije morao je startovati sa zadnje startne pozicije. Takodje, vozacima nije bilo dopusteno da mijenjaju gume tokom trke osim ako su gume bile opasno istrosene.
Prvih nekoliko godina 21. vijeka u Formuli 1 bilo je nekoliko kontroverznih skandala. Na Velikoj nagradi Austrije Rubens Barikelo Sumaherov ekipni kolega u Ferariju koji je vodio trku po naradjenju iz boksa morao ga je propustiti. Nakon Ferarijevog skandala FIA je kaznila Ferari i zabranila ostalim ekipama takvo mijesanje u trku.
2005. na Velikoj nagradi SAD-a izaslo je samo tri od deset ekipa na stazu kada se ispostavilo da su Mislen gume preopasne za trke.
Ranih 2000-ih Berni Eklston i njegova organizacija FOA je napravila brojne trejdemarke, sluzbeni logo i sluzbene internet stranice sporta u pokusaju da mu da korporacijski identitet. Eklston je eksperimentisao sa pej per vju televizijom (Bernivizn) koja je omogucavala fanovima da kupe i gledaju cijelu sezonu F1 ali nakon malog zanimanja 2002. je ukinuta.
Rang liste pobjednika Formule 1 po sezonama
Vozaci
Najvise titula u kategoriji vozaca osvojio je:
Mihael Sumaher, 7 titula (1994, 1995, 2000, 2001, 2002, 2003, 2004)
Za njim slijede:
Huan Manuel Fandjo, 5 titula (1951, 1954, 1955, 1956, 1957)
Alen Prost, 4 titule (1985, 1986, 1989, 1993)
Ajrton Sena, 3 titule (1988, 1990, 1991)
Nelson Pike, 3 titule (1981, 1983, 1987)
Niki Lauda, 3 titule (1975, 1977, 1984)
Dzek Brebem, 3 titule (1959, 1960, 1966)
Kompletan spisak pobjednika sezona u Formuli 1 je:
2010 – Sebastian Fetel (Njemacka)
2009 – Dzenson Baton (Ujedinjeno Kraljevstvo)
2008 – Luis Hamilton (Ujedinjeno Kraljevstvo)
2007 – Kimi Raikonen (Finska)
2006 – Fernando Alonso (Spanija)
2005 – Fernando Alonso (Spanija)
2004 – Mihael Sumaher (Njemacka)
2003 – Mihael Sumaher (Njemacka)
2002 – Mihael Sumaher (Njemacka)
2001 – Mihael Sumaher (Njemacka)
2000 – Mihael Sumaher (Njemacka)
1999 – Mika Hakinen (Finska)
1998 – Mika Hakinen (Finska)
1997 – Zak Vilnev (Kanada)
1996 – Dejmon Hil (Ujedinjeno Kraljevstvo)
1995 – Mihael Sumaher (Njemacka)
1994 – Mihael Sumaher (Njemacka)
1993 – Alen Prost (Francuska)
1992 – Najdzel Mensel (Ujedinjeno Kraljevstvo)
1991 – Ajrton Sena (Brazil)
1990 – Ajrton Sena (Brazil)
1989 - Alen Prost (Francuska)
1988 - Ajrton Sena (Brazil)
1987 - Nelson Pike (Brazil)
1986 - Alen Prost (Francuska)
1985 - Alen Prost (Francuska)
1984 - Niki Lauda (Austrija)
1983 - Nelson Pike (Brazil)
1982 - Keke Rozberg (Finska)
1981 - Nelson Pike (Brazil)
1980 - Alen Dzons (Australija)
1979 - Dzodi Sekter (Juzna Afrika)
1978 - Mario Andreti (SAD)
1977 - Niki Lauda (Austrija)
1976 - Dzejms Hant (Ujedinjeno Kraljevstvo)
1975 - Niki Lauda (Austrija)
1974 - Emerson Fitipaldi (Brazil)
1973 - Dzeki Stjuart (Ujedinjeno Kraljevstvo)
1972 - Emerson Fitipaldi (Brazil)
1971 - Dzeki Stjuart (Ujedinjeno Kraljevstvo)
1970 - Johen Rint (Austrija)
1969 - Dzeki Stjuart (Ujedinjeno Kraljevstvo)
1968 - Grejam Hil (Ujedinjeno Kraljevstvo)
1967 - Deni Hjum (Australija)
1966 - Dzek Brebem (Australija)
1965 - Dzim Klark (Ujedinjeno Kraljevstvo)
1964 - Dzon Surtis (Ujedinjeno Kraljevstvo)
1963 - Dzim Klark (Ujedninjeno Kraljevstvo)
1962 - Grejam Hil (Ujedinjeno Kraljevstvo)
1961 - Fil Hil (SAD)
1960 - Dzek Brebem (Australija)
1959 - Dzek Brebem (Australija)
1958 - Majk Hotorn (Ujedinjeno Kraljevstvo)
1957 - Huan Manuel Fandjo (Argentina)
1956 - Huan Manuel Fandjo (Argentina)
1955 - Huan Manuel Fandjo (Argentina)
1954 - Huan Manuel Fandjo (Argentina)
1953 - Alberto Askari (Italija)
1952 - Alberto Askari (Italija)
1951 - Huan Manuel Fandjo(Argentina)
1950 - Djuzepe Farina (Italija)
Konstruktori*
2010 - Red Bull (Austrija)
2009 - Bron (Ujedinjeno Kraljevstvo)
2008 – Ferari (Italija)
2007 – Ferari (Italija)
2006 – Reno (Francuska)
2005 – Reno (Francuska)
2004 – 1999 – Ferari (Italija)
1998 – Meklaren (Ujedinjeno Kraljevstvo)
1997 – Vilijams (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1996 – Vilijams (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1995 – Beneton (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1994 – Vilijams (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1993 – Vilijams (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1992 – Vilijams (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1991 – 1988 – Meklaren (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1987 – Vilijams (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1986 – Vilijams (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1985 – Meklaren (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1984 – Meklaren (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1983 – Ferari (Italija)
1982 - Ferari(Italija)
1981 – Vilijams (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1980 – Vilijams (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1979 – Ferari (Italija)
1978 – Lotus (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1977 – 1975 – Ferari (Italija)
1974 – Meklaren (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1973 – Lotus (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1972 – Lotus (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1971 – Tirel (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1970 – Lotus (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1969 – Matra (Francuska)
1968 – Lotus (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1967 – Brebem (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1966 – Brebem (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1965 – Lotus (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1964 – Ferari (Italija)
1963 – Lotus (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1962 – BRM (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1961 – Ferari (Italija)
1960 – Kuper (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1959 – Kuper (Ujeninjeno Kraljevstvo)
1958 – Vanvel (Ujeninjeno Kraljevstvo)
*napomena: ova kategorija se boduje od 1958. godine
Zanimljivosti:
-Sebastian Fetel (aktuelni sampion) - vozac koji je najbrze zaradio kaznu u Formuli 1 (u devetoj sekundi svoje karijere je kaznjen zbog brze voznje kroz pit) ; najmladji osvajac sampionata ikad (taj rekord prije njega je drzao Alonso)
-Kimi Raikonen – otisao iz Formule 1 jer kako je on naveo: ''Previse je spektakla, a malo prave voznje'' (parafraziram) – mnogi ga podrzavaju
-Ajrton Sena – vozac koji je po mom misljenju i misljenju mnogih drugih imao najljepsu voznju
-Mihael Sumaher – definitivni rekorder i po misljenju vecine - GOAT – najbolji svih vremena ; vozac koji se najvise zalagao za pojacavanje sigurnosti na stazi, pogotovo poslije Senine smrti.
Klipove nisam postavljala, jer bi ih bilo previse. Koga zanima, na YT ima sve
Comment